srijeda, 30. siječnja 2019.

10 „najkorisnijih“ jezika prema Svjetskom gospodarskom forumu

Najprije je važno istaknuti razliku između jezika s najviše izvornih govornika i onih koji mogu pružiti najviše poslovnih prilika i mogućnosti, jer ekonomski i strateški značaj jezika ovisi o mnogo čimbenika, a ne samo o tome koliko ga ljudi govori.
Deset najvažnijih jezika na svijetu po broju izvornih govornika su 1. mandarinski kineski 2. španjolski 3. engleski 4. hindski 5. arapski 6. francuski 7. portugalski 8. bengalski 9. ruski i 10. indonezijski jezik.

Indeks globalne konkurentnosti koji izrađuje Svjetski gospodarski forum uspostavlja između ostalog vezu između Indeksa moći jezika i konkurentnosti zemlje ili regije.
Nije iznenađenje da je, kad je riječ o praktičnim prednostima u zapošljavanju i visini prihoda, najprofitabilnije učiti engleski jezik, koji je svjetska lingua franca, kao što su to nekoć bili latinski ili francuski. Ali, tko zna? Ako se nastave postojeći trendovi, španjolski bi za nekoliko desetljeća mogao preuzeti vodstvo, jer, kako se čini, mandarinski kineski pokazao se preteškim za učenje neizvornim govornicima. Međutim, prema sadašnjem scenariju, četiri od deset najkonkurentnijih gospodarstava na svijetu koristi engleski jezik kao službeni jezik, a sve ostale zemlje osim Japana imaju prihvatljivu razinu vladanja engleskim jezikom. Prema Svjetskom gospodarskom forumu, najkonkurentnija svjetska gospodarstva su 1. SAD 2. Kina 3. Japan 4. Njemačka 5. Ujedinjeno Kraljevstvo 6. Francuska 7. Indija 8. Italija 9. Brazil i 10. Kanada. 

Prema Indeksu moći jezika koji je procijenio Svjetski gospodarski forum, 10 najkorisnijih jezika u smislu konkurentnosti su 1. engleski, 2. mandarinski kineski, 3. francuski, 4. španjolski, 5. arapski, 6. ruski, 7. njemački, 8. japanski, 9. portugalski i 10. hindski. Indeks obuhvaća 20 pokazatelja kako bi izmjerio utjecaj jezika, kao što su broj govornika, zemljopisna pokrivenost, postotak svjetskog BDP-a kojem doprinosi ili kulturni utjecaj (prvenstveno kroz diplomaciju i medije).
Neki bi mogli s pravom tvrditi da komercijalni značaj jezika uvelike ovisi o tome gdje živite (na primjer, ako ste u Australiji, njemački bi bio praktički beskoristan iz poslovne perspektive, ali japanski jezik bio bi od ključne važnosti, jer je Japan jedan od glavnih trgovinskih partnera) ili da je španjolski danas moćniji od francuskog i ima mnogo bolje izglede kao jezik na globalnoj razini. Također, važna činjenica koju ne bismo trebali zanemariti jest da, nakon Brexita – iako je engleski jedan od službenih jezika Irske i Malte i službeni jezik EU-a – nijedna europska zemlja neće biti zastupljena engleskim jezikom u institucijama i tijelima EZ-a (jezik koji predstavlja Irsku u EU-u je irski galski). Uzimajući u obzir da je Europska unija – gdje Francuzi i Nijemci imaju vodeću ulogu – jedno od tri najveća svjetska gospodarstva (prema nekim stručnjacima, prvo u mnogim aspektima), Brexit bi mogao promijeniti ravnotežu moći na Starom kontinentu, barem što se tiče jezika.